O tvrđavi 2018-11-02T12:53:18+00:00

Tvrđava Klis uzdiže se na goloj hridi i dijeli u dva dijela. Zapadni dio je niži i sa sjevera ga nadvisuje brdo Greben, dok je istočni viši i na njemu se ističe okrugla kula Oprah, najvažnije srednjovjekovno uporište tvrđave. Jedini ulaz u tvrđavu nalazio se na zapadnoj strani. S jugozapadne strane utvrde i ispod nje pružalo se kliško podgrađe, opasano dvostrukim zidinama sa 100 do 200 kuća. Manje naselje širilo se i prema Grebenu, na zaravni zvanoj Megdan. Tu su u turskim vremenima bili sagrađeni lazareti i karantene kao i prenoćišta  za prolaznike. U blizini utvrde nalazilo se nekoliko izvora pitke vode, a najbliže je bilo vrelo Sveta tri kralja čija je važnost bila neprocjenjiva za dugih opsada.

Najstarijoj utvrdi, rimskom kastrumu, nije se dosad pronašao nikakav trag ali se smatra da se nalazila na najvišoj istočnoj strani hridi. Kastrumom o kojem posredno pišu stari pisci vjerojatno se koristio i hrvatski knez Trpimir jer je u njegovo vrijeme još bila očuvana. Inače, u obližnjim Rižinicama bila je crkva sa slavnom oltarnom pregradom i uklesanim natpisom s kneževim imenom: PRO DUCE TREPIM (ERO).

U današnjoj su tvrđavi na Klisu u cijelosti ili djelomično sačuvane brojne građevine, većinom iz mletačkog i austrijskog razdoblja. Sama tvrđava sastoji se od tri ograđena dijela s posebnim ulazima. Prvi ili glavni ulaz izgradili su Austrijanci u dvadesetim godinama 19. stoljeća na mjestu starijeg ulaza iz mletačkog doba. Drugi je ulaz prijašnji srednjovjekovni ulaz u tvrđavu koji je znatno oštećen u opsadi 1648. godine. Mlečani su taj ulaz potpuno obnovili, a sadašnji izgled dobio je za austrijske vlasti dvadesetih godina 19. stoljeća. Slijedi i treći ulaz koji je nastao još u srednjem vijeku. Mlečani su ga do sredine 18. stoljeća obnavljali nekoliko puta, a posljednja dogradnja izvedena je 1763. godine.

Providurov stan, nazvan i Kneževa kuća, građen je sredinom 17. stoljeća. Podignut je na temeljima najstarijih zgrada iz razdoblja hrvatskih vladara i kasnijih kliških knezova. Austrijanci su ovu zgradu popravili i u njoj je bilo smješteno zapovjedništvo tvrđave i inženjerija.

U trećem obrambenom obziđu kliške tvrđave gotovo je u cijelosti sačuvana crkva Sv. Vida. Sagradili su je Turci nakon osvajanja Klisa 1537. godine kao džamiju na mjestu nekadašnje starokatoličke crkvice. Bila je kvadratična oblika s poluloptastom kupolom i minaretom. Mlečani su je odmah nakon oslobođenja 1648. godine preuredili i posvetili u crkvu Sv. Vida. Iznad ulaza u crkvu postoji latinski natpis, postavljen 1743. koji glasi: “Što pobožnost sagradi, pobožnost i sačuva.”

Zapadno od crkve je bastion Bembo, najveći topnički položaj u trećem obrambenom obruču i u cijeloj tvrđavi. U današnjim gabaritima izgrađen je polovicom 17. stoljeća na mjestu nekadašnje Kružićeve kule.

Klišku je utvrdu zbog brojnih dogradnja i preuređenja nemoguće u cijelosti definirati. Očito je ova velika utvrda nekad imala funkciju zamka, uostalom bila je i vladarsko središte. Poslije je poprimila izgled utvrde tipa krak, a po kasnijim se pregradnjama vidi da je potpuno prevladala njezina strateška i obrambena vrijednost dok je stambena potpuno zanemarena. Izgradnja utvrda bastionskog tipa i sve novije pregradnje svrstale su ovu veliku i impresivnu utvrdu u pravu tvrđavu.